Stanice su temeljne funkcionalne jedinice života (od njih su sastavljeni svi organizmi). Otkrio ih je Robert Hooke 1665. godine. Riječ stanica dolazi od latinskog cellula (mala prostorija). Postoje dvije vrste stanica: prokariotske i eukariotske. Prokariotke stanice najčešće su neovisne; nalazimo ...
Četiri haploidne stanice koje nastaju mejozom u peludnim vrećama cvijeta ili mikrosporangiju golosjemenjača. Mikrospore prolaze mitozu i ugrađuju se u tebeli zaštitni zid kako bi stvorile zrnca peluda. Male, veličine ispod 200 mikrometara, spore koje nastaju mejozom. Mikrospore ili sazrijevaju u ...
Sloj koji se sastoji od pektina, pričvršćuje dvije susjedne biljne stanice jednu za drugu.
Jedna od dvoje velike skupine cvjetnjača: karakterizira ih postojanje jednoh kotiledona, cvjetnih organa u redu od tri ili višekratnicima broja tri, linearnim rasporedom lisnih žila; uključuje trave, rogoze, ljiljane i palme. Jedna od dvije velike skupine kritosjemenjača, monokotiledone označava ...
Četiri haploidne stanice koje nastaju mejozom u plodnici cvijeta. Obično tri stanice propadaju, a preostala stanica postaje ženska gametofitna faza u životnom ciklusu biljke. Velike (palinolozi smatraju megaspore većim od 200 mikrometara u promjeru) spore koje se razvijaju u megagametofite koje na ...
Osjetilni receptori koncentrirani u epidermu prstiju i usana što ova područja čini vrlo osjetljivima na dodir.
Embrionsko tkivo koje se nalazi na vrhovima stabljika i korijenja i povremeno na cijeloj dužini; može se dijeliti kako bi nastale nove stanice; jedan od četiri glavna sustava tkiva kod biljaka.
Velik, cilindričan, multiproteinski kompleks koji nastaje od komplementnih sustava; ubija napadačke mikroorganizme prodorom kroz njihovu plazmatsku membranu, tako nastaje pora kroz koju teku tekućine; na kraju dolazi do propadanja stanice.
